Obrazovanje i osposobljavanje

...poticanje komplementarnosti formalnog, visokog i neformalnog obrazovanja kao ključa za kompetentnost i konkurentnost na tržištu rada kao i isticanje važnosti cjeloživotnog učenja i mobilnosti, kvalitete i učinkovitosti, jednakosti i građanstva, inovacije i stvaralaštva kao novog pristupa odgovarajućim potrebama i vještinama tržišta rada 21. stoljeća.


"Aktivnosti u području rada s mladima pridonose osobnom i društvenom razvoju mladih. One podrazumijevaju njihovo dobrovoljno sudjelovanje te su komplementarne formalnom obrazovnom procesu. To su aktivnosti koje pridonose razvoju samopouzdanja i samopoštovanja mladih ljudi te kompetencija za uspostavu i izgradnju kvalitetnih osobnih i društvenih odnosa. Rad s mladima također pruža mladima mogućnosti za učenje i razvija njihova znanja i vještine na različitim područjima. Osim toga, osnažuje mlade ljude za aktivno sudjelovanje u društvu i u procesima donošenja odluka. "
  
(Iz Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. - 2017. godine)
pročitajte više...

Društveno uključivanje

...podrazumijeva sprječavanje siromaštva i društvene isključenosti mladih s manje mogućnosti odnosno, teškoćama uzrokovanih nezaposlenošću, invaliditetom, društvenim i pojedinačnim stavovima prema migraciji, diskriminaciji, tjelesnom i/ili psihičkom zdravlju, ovisničkom ponašanju, zlostavljanju, obiteljskom nasilju i kaznenoj evidenciji.

"Socijalna zaštita jedna je od najvažnijih dimenzija zaštite prava i sloboda građana temeljenih na načelu solidarnosti, budući da im omogućuje premošćivanje niza životnih poteškoća kad ih oni iz objektivnih razloga nisu u stanju sami riješiti. Obuhvaća niz mjera koje društvo stavlja na raspolaganje pojedincu kako bi poboljšao svoje zdravlje, povećao šanse za zaposlenje, osigurao stambeni prostor, postigao željeni stupanj obrazovanja i slično. U pravilu ih pružaju za to posebno uspostavljena državna tijela i/ili humanitarne organizacije civilnog društva.

Učinkovita socijalna zaštita mladih jedan je od najvažnijih indikatora skrbi i društva i države za njihovu dobrobit te je, u skladu s tim, važna komponenta njihova osjećaja sigurnosti u društvu kojemu pripadaju, osobito kad je riječ o mladima koji žive u siromaštvu, nezaposlenim mladima i onima koji pate od težih bolesti. 

Danas postoji veliki broj mladih koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti koji nužno ne spadaju u postojeću klasifikaciju manjinskih skupina (mladi Romi, mladi s invaliditetom, mladi iz sustava alternativne skrbi i dr.). Suvremeni problemi, kao što su veliki postotak nezaposlenosti mladih u Republici Hrvatskoj, produljenje vremena ovisnosti o roditeljima, dovode do pojave sve većeg broja mladih koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti sukladno kategorijama obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i zdravstvene skrbi. Skupine mladih, kao što su mladi koji izlaze iz trogodišnjih škola, mladi azilanti, često u postojećim poznatim klasifikacijama, ostaju „zaboravljeni“ i na taj način odgovorni dionici ne odgovaraju njihovim potrebama. 

Kao sve značajniji pružatelji preventivnih usluga i usluga potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti javljaju se organizacije civilnog društva. Međutim, tek u rijetkim slučajevima programi organizacija civilnog društva identificiraju se kao formalne socijalne usluge, budući da u Hrvatskoj nisu ustanovljene procedure ugovaranja i standardizacije izvaninstitucionalnih socijalnih usluga s organizacijama civilnog društva, tako da pozitivni primjeri počivaju na inicijativi pojedinačnih institucija i organizacija civilnog društva.

(Iz Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine)

Vezane vijesti pročitajte na odgovarajućem izborniku.
pročitajte više...

Sudjelovanje mladih

...otvaranje mogućnosti za sudjelovanje mladih u društvu povećavajući njihovo sudjelovanje u javnom životu lokalne zajednice i u predstavničkoj demokraciji, aktivnosti neformalnog i informalnog „učenja sudjelovanja“ organizacija mladih i za mlade, pružajući usluge davanja kvalitetnih informacija.

"Osnova ciljeva i mjera područja „Aktivno sudjelovanje mladih u društvu“ jest koncept aktivnog građanstva, odnosno aktivnog građanina. Taj koncept, pak, počiva na stavu da „biti građanin“ nije samo status (pravni status na temelju kojeg posjedujemo određena prava i zahtijevamo od državnih i društvenih institucija da nam osiguraju ostvarenje tih prava), nego i uloga (kontinuirano sudjelovanje u životu zajednice te u njenom osmišljavanju i kreiranju). 

U tom smislu, pojam „aktivni mladi“ (ili „biti aktivna mlada osoba“, „biti aktivan građanin mlađe dobi“), s jedne strane, podrazumijeva „vježbanje“ mladih za preuzimanje i prakticiranje uloge aktivnog građanina u različitim segmentima društvenog života, kroz različite institucionalne i izvaninstitucionalne projekte i aktivnosti, dok s druge strane podrazumijeva mogućnost da projekti i aktivnosti koje mladi koncipiraju i provode konkretno pridonose podizanju opće razine kritičkog mišljenja i javne rasprave u društvu, promjeni društvene klime i rješavanju pojedinih društvenih problema. 

U razvijanju mladih kao aktivnih građana u društvu, koji tom društvu pridonose, mijenjaju ga, su-oblikuju i propituju, značajnu ulogu igraju i organizacije civilnog društva koje mladim ljudima često služe kao ulaz u takve društvene uloge aktivnih građana i koje ih potom afirmiraju i njeguju. Civilno društvo, kao nezaobilazan akter u održavanju i razvoju demokracije, ima zadaću, zajedno s donositeljima odluka, kreatorima javnih politika i društvenih agendi, budno motriti kako se te odluke, politike i agende donose i provode, a osobito imaju zadaću sudjelovati u stvaranju novih naraštaja koji će te zadaće preuzimati. U tom smislu, civilno je društvo jedno od najznačajnijih "proizvođača" aktivnih građana."

(Iz Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine)
pročitajte više...

Stvaralaštvo i kultura

...omogućavanje i podupiranje talenta i stvaralaštva u mladih, inovativno promišljanje, izražavanje i djelovanje, iznalaženje kreativnih rješenja problema kao i razvoj medijske pismenost mladih.

"Kultura značajno doprinosi formiranju identiteta i osjećaju pripadnosti pojedinaca u zajednici. Također, ona utječe na stvaranje novog simboličkog polja i doprinosi konstrukciji društvenih vrijednosti. Simboličke, kulturne i društvene vrijednosti temeljene na načelima otvorenosti, raznolikosti, solidarnosti, socijalnoj koheziji i suradnji ključno su mjerilo i pretpostavka razvoja odgovornog, uključivog, tolerantnog i ravnopravnog društva. Kultura tako može igrati važnu ulogu i u formiranju stavova i vrijednosti mladih osoba, i može imati bitne pozitivne učinke na socijalizaciju, osobnu formaciju i društvenu afirmaciju mladih. Pritom kultura nije samo važan aspekt provođenja slobodnog vremena mladih, odnosno mladi ne samo da mogu biti korisnici kulturnih događanja i konzumenti kulturnih proizvoda, već često mladi djeluju (pro)aktivno, kroz različite oblike samoorganiziranja u području umjetnosti i kulture. Koristeći dostupne resurse, mladi djeluju kao samostalni akteri u proizvodnji kulturnih sadržaja od interesa za opće i javno dobro, a koji su dostupni drugim mladima i otvoreni za javnost. 

Pristup mladih kulturnom životu moguć je i kroz njihovo aktivno sudjelovanje. Uključivanje mladih u kulturu, ne samo kao redovne i zainteresirane publike, već i kao proizvođača i sukreatora kulturnih aktivnosti može ih potaknuti na izražavanje vlastite kreativnosti čime će razvijati svoju osobnost i osjećaj pripadnosti zajednici. S godinama se naime pristup kulturi mijenjao, tako da su mladi pored klasičnih kanala počeli koristiti i nove dinamičnije kanale kroz koje prestaju biti samo puki konzumenti i korisnici kulturnih proizvoda i kulturnih događanja, te postaju aktivni kreatori, bilo kao umjetnici i izvođači, bilo kao organizatori kulturnih aktivnosti. Ova su iskustva posebno važna za osobni razvoj svake mlade osobe. Oblike samoorganiziranog djelovanja mladih najčešće nalazimo u civilnom društvu. U posljednjih 15-ak godina organizacije civilnog društva bitno su pridonijele afirmaciji mladih i njihovom aktivnom uključivanju u kulturni i širi društveni život. Govorimo o najrazličitijim oblicima kulture mladih (one aktivnosti koje osmišljavaju, organiziraju i provode mladi za mlade), ali i kulture za mlade (one aktivnosti koje doduše nisu isključivi rezultat samoorganiziranja mladih, ali koje prepoznaju mlade kao ključnu ciljnu skupinu i koje često afirmiraju aktivnost uključivanja mladih) – od klubova mladih i za mlade, širokog spektra umjetničkih, kulturnih i šire društvenih aktivnosti, preko niza manifestacija, festivala i pojedinih događaja najrazličitijih žanrova do permanentnih programa koji obuhvaćaju najrazličitije kulturne i umjetničke programe. Upravo je ovo područje ono koje je donekle postalo protuteža, ili barem nadopuna, visoko komercijaliziranoj ponudi kulture pukog konzumerizma ili je često, osobito u manjim i slabije razvijenim sredinama, jedini prostor organiziranog slobodnog vremena mladih. 

(Iz Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine)
pročitajte više...

Volontiranje

...sredstvo osobnog razvoja, učenja mobilnosti, stjecanja (radnog) iskustva, konkurentnosti, širenja društvene mreže, društvene kohezije i građanstva kroz iskazivanje solidarnosti zajednici i društvu radom za opće dobro.

"Volontiranje se prepoznaje i promiče kao aktivnost ili usluga od interesa za Republiku Hrvatsku koja dovodi do poboljšanja kvalitete života, izgradnje socijalnog kapitala, osobnog razvoja, do aktivnog uključivanja osoba u društvena zbivanja te do razvoja humanijega i ravnopravnijega demokratskog društva.

Volontiranjem se doprinosi društvenom razvoju, građanskom sudjelovanju, socijalnoj koheziji i socijalnom uključivanju.

Volontiranjem se stječu iskustva i razvijaju kompetencije potrebne i korisne za aktivno sudjelovanje u društvu, osobni razvoj i osobnu dobrobit.

Djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske te u neformalnim oblicima učenja potrebno je upoznati s vrijednostima, ulogom i značajem volontiranja, omogućiti im stjecanje iskustva volontiranja, te kroz građanski odgoj i obrazovanje razviti cjelovitu osposobljenost za volontiranje, društvenu solidarnost i aktivno građanstvo."

pročitajte više...

(Samo)zapošljavanje i poduzetništvo

...stvaranje mogućnosti poduzetničkog obrazovanja, generiranja stvaralačkih ideja i poduzetničkog načina razmišljanja kao sredstva promicanja ekonomskog rasta i novih radnih mjesta kao i izvor vještina, građanskog sudjelovanja, neovisnosti, samopuzdanjai samoostvarivanja. Ujedno podrzumijeva podršku i superviziju pri osnivanju udruga mladih, pomoć u iznalaženju financijskh sredstava za projekte mladih, njihovo zapošljavanje i provođenje istih.

"Sudjelovanje mladih u društvenim, ekonomskim, i političkim procesima važan je faktor društvene stabilnosti u smislu reprodukcije socijalnih struktura, procesa i veza u društvu. Ostvarivanje samostalnosti značajna je stavka za mlade osobe, a ona ovisi o sredstvima s kojima mladi raspolažu, prije svega o materijalnim sredstvima (Bijela knjiga, 2002.) do kojih mladi mogu doći uključivanjem u tržište rada. Uključivanje mladih u tržište rada omogućava njihovo uspješno sazrijevanje te pomaže stvaranju kompetentnih građana koji će biti poveznica u prenošenju vrijednosti i na buduće generacije te smanjuje rizik od siromaštva. 
Mladi kao društvena skupina izrazito su heterogeni, s različitom razinom resursa koje posjeduju i rizika kojima su izloženi. Obzirom na vlastite resurse i rizike s kojima se susreću možemo reći kako postoji nekoliko podskupina mladih koji su osobito ranjivi kada je riječ o nezaposlenosti. Radi se, primjerice, o niže obrazovanim mladima, mladim majkama, osobama s invaliditetom te Romima. Ove se podskupine mladih susreću s pojačanim rizikom izrazito niskih primanja, serijskog produžavanja ugovora na određeno vrijeme ili čak rada bez potpisanog ugovora ili „rada na crno“, što značajno ugrožava sadašnji socijalni položaj mladih i njihove životne šanse jer im ne dopušta legitimno dokazivanje radnog iskustva i ne omogućava pristup mirovinskom osiguranju i financijskim pogodnostima koje proističu iz zasnivanja radnog odnosa (poput kreditiranja u svrhu kupnje vlastitog stambenog prostora).

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) mladom nezaposlenom osobom smatra  osobu u dobi od 15-29 godina života koja je sposobna ili djelomično sposobna za rad, koja nije u radnom odnosu,  koja aktivno traži posao i raspoloživa je za rad. Dugotrajno nezaposlenom mladom osobom smatra se svaka osoba koja je u evidenciji zavoda za zapošljavanje registrirana duže od 6 mjeseci. Stope nezaposlenosti mladih su visoke, a trenutno gospodarsko stanje dodatno otežava postojeći položaj mladih na tržištu rada. Udio mladih osoba u ukupnoj nezaposlenosti u stalnom je porastu proteklih pet godina, kao posljedica bržeg rasta nezaposlenosti mladih osoba u odnosu na ukupnu nezaposlenost. Udio mladih 15-24 povećao se od prosječnih 16,8 % u 2008. godini do 19,1 % u 2012. godini. Iako niži, i udio osoba skupine 25-29 u stalnom je porastu proteklih godina krećući se uzlazno od najnižih 11,9 % (2008.) do najviših 14,0 % (2012.). Iako su mladi u velikom broju europskih zemalja od nastupanja ekonomske krize 2008. suočeni sa snižavanjem životnog standarda, Republika Hrvatska kao članica ima treću najvišu stopu nezaposlenosti mladih u dobi od 15-24 godina te su mlade osobe u Republici Hrvatskoj u komparativno nepovoljnijem položaju u odnosu na mlade u zemljama stabilne ekonomije. "

(Iz Nacionlanog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine)
pročitajte više...

Mladi i svijet

...aktivno iskazivanje zabrinutosti, solidarnosti s ostatkom svijeta i iznalaženje mogućih primjenjivih rješenja boreći se protiv diskriminacije, kršenja temeljnih prava, gospodarske nejednakosti pomažući te općenito propadanje okoliša.

"Područja Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine određena su prema strukturi Strategije za mlade EU, koja je na snazi od 2010.-2018. Sukladno tome, ovim Nacionalnim programom za mlade tematizira se i sudjelovanje mladih i organizacija mladih i za mlade iz Republike Hrvatske u procesima donošenja odluka i izradi politika za mlade na europskoj i globalnoj razini te njihova mobilnost.

Područje „Mladi i svijet“ Strategije za mlade EU počiva na suradnji država članica Europske unije Otvorenom metodom koordinacije, strukturiranim dijalogom s mladima, izradi izvješća o mladima na razini Europske unije, radom s mladima i drugim sličnim mehanizmima. Neki od nabrojenih mehanizama već su prepoznati u postojećim područjima Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017., dok se područje „Mladi u europskom i globalnom okruženju“ fokusira na sudjelovanje mladih, dionika sektora za mlade i za njega relevantnih institucija u izradi politika za mlade na razini Europske unije, Vijeća Europe i Ujedinjenih naroda te na poticanje mobilnosti mladih na europskoj i globalnoj razini. 

Što se pak tiče sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka pri Ujedinjenim narodima, riječ je o procesima i mehanizmima s kojima države članice često nisu upoznate, premda su usvojile rezolucije i preporuke koje se zalažu za uključivanje mladih u za to predviđene procese. Osim što veliki dio država članica nije na ispravan i temeljit način upoznat s tim procesima ili pak nije sklon uključivanju mladih predstavnika/ica u te procese, ni Ujedinjeni narodi nemaju sustavan pristup podrške tim mehanizmima, što se donekle razlikuje od praksi institucija Europske unije i Vijeća Europe. 

Predstavnici/ce organizacija mladih i za mlade te u većoj mjeri predstavnici/ce nadležnih institucija Republike Hrvatske sudjeluju u radu pojedinih tijela i inicijativa na razini Europske unije i Vijeća Europe, dok je to značajno manje ili gotovo uopće nije slučaj na razini Ujedinjenih naroda. Sukladno tome, ovim Nacionalnim programom za mlade prepoznata je važnost sudjelovanja mladih u važnim procesima donošenja odluka na spomenutim razinama, kao i adekvatnoj primjeni donesenih zaključaka i preporuka, kako bi mladi svojim iskustvom, znanjem i perspektivama doprinijeli svom položaju i položaju svojih generacija kroz rad brojnih nadležnih institucija.

(Iz Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine)
pročitajte više...

Zdravi stilovi života

...mobiliziranje svih interesnih skupina na lokalnoj razini za pružanje pomoći mladima kroz razvijanje prilagođenih informacija i stvaranje mogućnosti za preveniranje opasnosti od stresa, loše prehrane, nedostatka tjelesne aktivnosti, spolnih odnosa bez zaštite, konzumiranje duhana, alkohola i droga s ciljem poboljšanja tjelesnog zdravlja i psihološke dobrobiti mladih građana.

"Temeljni ciljevi i zadaće zdravstvene zaštite djece i mladih nisu usmjereni samo tjelesnom zdravlju već uzimaju u obzir kompleksni društveni kontekst i utjecaje na djecu i mlade, koristeći raspoložive metode prevencije bolesti i promicanja zdravlja, s osnovnom svrhom omogućavanja dostizanja punih potencijala u odraslo doba. 

Društvene promjene, koje značajno utječu na zdravlje cjelokupnog stanovništva, utječu i na mijenjanje „zdravstvene slike“ populacije mladih. Sve značajnije mjesto među zdravstvenim poteškoćama mladih danas zauzimaju poremećaji i bolesti povezane s određenim ponašanjima, navikama i stilovima življenja: prekomjerno konzumiranje alkohola, pušenje duhana, uživanje psihoaktivnih droga, rizično seksualno ponašanje i spolno prenosive bolesti, neprimjerena tjelesna aktivnost, kvaliteta prehrane, poremećaji uzimanja hrane i posljedice prometnih nesreća, te psihosocijalni problemi: samoubojstva i duševni poremećaji te ozljede i smrti uzrokovane lako dostupnim vatrenim oružjem i zaostalim minsko eksplozivnim sredstvima nakon rata. 

Danas se zdravstvene službe, roditelji, škola, obitelji i zajednica suočavaju s drugačijim zdravstvenim izazovima, kao što su: kronične bolesti, problemi i poremećaji u ponašanju, nepravilne prehrambene navike i poremećaji hranjenja, tjelesna (ne)aktivnost, problemi učenja, školovanja, zapošljavanja, poremećaji mentalnog zdravlja, rizična seksualna ponašanja, zanemarivanje i zlostavljanje, pitanja sigurnosti i ozljeda, kao i s mladima s posebnim potrebama."

(Iz Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine)
pročitajte više...

Rad s mladima (youthwork)

...iznimno važno područje (izvanškolskog) djelovanja svih dionika u odgoju i obrazovanju mladih ljudi koje provodi profesionalci koji „rade s mladima“ unutar organizacija koje se bave mladima, centara za mlade, klubova, crkava i dr. a potrebno ga je podržavati, prepoznavati ga zbog njegovog društvenog i gospodarskog doprinosa te profesionalizirati.


"Rad s mladima provodi se najčešće kroz udruge mladih i za mlade, a aktivnosti i usluge rada s mladima mogu pružati i javna tijela i ustanove, osobito na lokalnoj razini. Radom s mladima bave se osobe koje su posebno pripremljene za rad s mladima (eng. youth workers) na volonterskoj ili plaćenoj osnovi. U Hrvatskoj rad s mladima ima dugu tradiciju kroz rad brojnih udruga mladih i za mlade te kroz angažman socijalnih radnika i stručnjaka srodnih struka. Međutim, rad s mladima nije priznat niti postoji strateški pristup njegovoj potpori i razvoju. Isto tako, nije utvrđeno koje kompetencije su potrebne osobama koje rade s mladima kako bi uspješno obavljale svoj posao. Najčešći izazovi s kojima se susreću su nedostatak institucionalne i financijske podrške, kao i neprepoznavanje njihove profesije u formalno-pravnom smislu, ali i od strane korisnika i šire javnosti. "

(Iz Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine)
pročitajte više...