Društveno uključivanje.

...podrazumijeva sprječavanje siromaštva i društvene isključenosti mladih s manje mogućnosti odnosno, teškoćama uzrokovanih nezaposlenošću, invaliditetom, društvenim i pojedinačnim stavovima prema migraciji, diskriminaciji, tjelesnom i/ili psihičkom zdravlju, ovisničkom ponašanju, zlostavljanju, obiteljskom nasilju i kaznenoj evidenciji.

"Socijalna zaštita jedna je od najvažnijih dimenzija zaštite prava i sloboda građana temeljenih na načelu solidarnosti, budući da im omogućuje premošćivanje niza životnih poteškoća kad ih oni iz objektivnih razloga nisu u stanju sami riješiti. Obuhvaća niz mjera koje društvo stavlja na raspolaganje pojedincu kako bi poboljšao svoje zdravlje, povećao šanse za zaposlenje, osigurao stambeni prostor, postigao željeni stupanj obrazovanja i slično. U pravilu ih pružaju za to posebno uspostavljena državna tijela i/ili humanitarne organizacije civilnog društva.

Učinkovita socijalna zaštita mladih jedan je od najvažnijih indikatora skrbi i društva i države za njihovu dobrobit te je, u skladu s tim, važna komponenta njihova osjećaja sigurnosti u društvu kojemu pripadaju, osobito kad je riječ o mladima koji žive u siromaštvu, nezaposlenim mladima i onima koji pate od težih bolesti. 

Danas postoji veliki broj mladih koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti koji nužno ne spadaju u postojeću klasifikaciju manjinskih skupina (mladi Romi, mladi s invaliditetom, mladi iz sustava alternativne skrbi i dr.). Suvremeni problemi, kao što su veliki postotak nezaposlenosti mladih u Republici Hrvatskoj, produljenje vremena ovisnosti o roditeljima, dovode do pojave sve većeg broja mladih koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti sukladno kategorijama obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i zdravstvene skrbi. Skupine mladih, kao što su mladi koji izlaze iz trogodišnjih škola, mladi azilanti, često u postojećim poznatim klasifikacijama, ostaju „zaboravljeni“ i na taj način odgovorni dionici ne odgovaraju njihovim potrebama. 

Kao sve značajniji pružatelji preventivnih usluga i usluga potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti javljaju se organizacije civilnog društva. Međutim, tek u rijetkim slučajevima programi organizacija civilnog društva identificiraju se kao formalne socijalne usluge, budući da u Hrvatskoj nisu ustanovljene procedure ugovaranja i standardizacije izvaninstitucionalnih socijalnih usluga s organizacijama civilnog društva, tako da pozitivni primjeri počivaju na inicijativi pojedinačnih institucija i organizacija civilnog društva.

(Iz Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine)

Vezane vijesti pročitajte na odgovarajućem izborniku.