Upali pozitivu, ugasi nekulturu!.

KAMPANJA PROTIV GOVORA MRŽNJE NA INTERNETU

Upali pozitivu, ugasi nekulturu! 


Kampanja je sastavnim dijelom našeg projekta Neka se dobri glasovi čuju! ali i nacionalne kampanje Dislajkam mržnju. Opći cilj kampanje je informirati i senzibilizirati javnost, posebno djecu i mlade, o poštivanju ljudskih prava kao i o negativnim utjecajima govora mržnje. 

EDUKATIVNO - INFORMATIVNI VIDEO KAMPANJE ZA MLADE




U sklopu projekta provodimo online natječaj otvoren za kreativne foto i video radove mladih od 15 do 30 godina, kojima mladi progovaraju protiv govora mržnje i to svojim primjerima kojima doprinose pozitivnim društvenim promjenama. 



Na Facebook stranici kampanje Upali pozitivu, ugasi nekulturu! možeš pogledati ovogodišnje pobjednike a ovo smatraj pozivom za sljedeći natječaj! U međuvremenu, slobodno podijeliti na našoj FB stranici pozitivne, lijepe i motivirajuće priče koje pronađeš na internetu, ili još bolje, svojoj okolini! 


undefined

Sloboda izražavanja vs. govor mržnje
Sloboda izražavanja zajamčena svim ljudima u obliku temeljnog ljudskog prava nipošto ne znači govoriti bilo što, bilo kome, kag do i gdje poželimo. Vrlo je važno razlikovati dozvoljen od nedozvoljenog načina izražavanja, a pravo na slobodu izražavanja isključuje onu vrstu izražavanja koje potiče mržnju te može kršiti ili negirati prava drugih i upravo to je govor mržnje. 

I što bi onda bila definicija govora mržnje?
Govor mržnje definiran je kao "svi oblici izražavanja koji šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje temeljene na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom ili neprijateljstvom prema manjinama, imigrantima ili ljudima imigrantskog porijekla." 
Posebno je istaknuto da su glavna obilježja govora mržnje netolerancija i diskriminacija po raznim osnovama kao posljedice negativnih predrasuda i stereotipa

Europski zakonodavni okvir vezan za govor mržnje

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu definira govor mržnje kao svaku formu izražavanja koja širi, podstiče, promovira, ili opravdava mržnju zasnovanu na netoleranciji, uključujući i vjersku netoleranciju a taj isti sud može svaki govor mržnje te njegovog počinitelja suditi za rasnu diskriminaciju.

Na početku, kratko ćemo se osvrnuti na važan europski i hrvatski zakonodavni okvir koji govor mržnje definira kao neprihvatljivo ponašanje i kazneno djelo zbog kojeg svaki počinitelj i onaj koji ga podupire može kazneno odgovarati pred zakonom. Pozorno čitaj!

Naš današnji suvremen način života sa svim blagodatima i prednostima koje nam moderna tehnologija pruža, omogućuje nam putem medija i interneta vrlo brzu razmjenu i protok svih mogućih vrsta informacija, olakšava nam svakodnevnu komunikaciju i čini nas kao i informacije dostupnima u svakom trenutku u kojem to poželimo.
Kako bi se sprječila zlouporaba tih sredstava komunikacije u cilju širenja rasne i ksenofobne promidžbe, Vijeće Europe usvojilo je 2001. godine Konvenciju o kibernetičkom kriminalu koja kaznenim djelom definira širenje ili bilo koji drugi način činjenja dostupnim javnosti rasističkog i ksenofobičnog materijala putem kompjutorskih sistema (…). 

'Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda' (iz 1950.) u svom Članku 10. koji se odnosi na 'Slobodu izražavanja” to pravo ograničava kako bi zaštitilo prava drugih, nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprječavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprječavanja širenja povjerljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristranosti sudstva. 

I Europska unija, kojoj pripadamo od 1. srpnja 2013. godine također ne dopušta izražavanje mržnje prema nikome. U Povelji Europske unije o temeljnim pravima propisana je člankom 21. zabrana diskriminacije na osnovi nacionalnosti, spola, rase, boje, etničkog ili socijalnog porijekla, genetskih obilježja, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili drugog uvjerenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasništva, rođenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Preporukom o govoru mržnje (No. R 97/20) Vijeće Europe od 1997. godine svim zemljama članicama nalaže da navedene kriterije uvrste u svoja nacionalna zakonodavstva koja pokrivaju ovo osjetljivo područje. 

A u Hrvatskoj...

Kada je riječ o govoru mržnje kao jednom od oblika poticanja na mržnju i diskriminacije, Hrvatska je također veoma stroga a o tome svjedoče brojni dokumenti i zakoni koji se svaki oblik mržnje prema drugima i drugačijima smatra kaznenim djelom. Počinjemo od temeljnog dokumenta države - Ustavom Republike Hrvatske. Hrvatski ustav ne tolerira takvu vrstu izražavanja. U članku 39. zabranjuje svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti a člankom 14. općenito zabranjuje diskriminaciju navodeći otvorenu listu osnova: "Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama."
Hrvatski Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08; 112/12), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine uključuje ukupno 17 diskriminacijskih osnova te zabranjuje diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.
U novom Kaznenom zakonu (Narodne novine br. 125/11, 144/12) koji je stupio je na snagu 1. siječnja 2013. govor mržnje smatra se zločinom iz mržnje a on je definiran kao kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla ili spolne orijentacije druge osobe.
Javno poticanje na nasilje i mržnju usmjerenu prema određenim skupinama ljudi (članak 325.) također je kazneno djelo te je propisano kažnjavanje onoga tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti čini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina.
Važno je spomenuti i Zakon o ravnopravnosti spolova (NN, br. 116/03, 82/08) te Zakon o istospolnim zajednicama (NN, br. 116/03) koji zabranjuju svaku diskriminaciju, izravnu ili neizravnu, temeljem spola, bračnog ili obiteljskog statusa, te spolne orijentacije. Zatim, govor mržnje je mnogo detaljnije obrazložen u zakonima koji se odnose na medije, a riječ je o Zakonu o medijima, Zakonu o elektroničkim medijima i Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji kojima se izričito zabranjuje prenošenjem programskih sadržaja u medijima poticati ili veličati neravnopravnost, diskriminaciju, nesnošljivost i mržnju.

Sigurni smo, da sada kada si pročitao/pročitala sve ovo, nećeš više isto promatrati zlonamjerne i ružne komentare koje pročitaš na internetskim stranicama i ispod fotografija na duštvenim mrežama. To znači da smo postigli jedan od naših brojnih ciljeva zbog kojeg smo izradili ovaj video. A taj je da podignemo tvoju svijest o štetnosti govora mržnje na internetu.

Što možeš učiniti da bi zaštitio sebe ali i druge od govora mržnje?

Internet je prostor velikih mogućnosti i velike slobode (možemo biti anonimni, izmišljeni, lagati, možemo saznati svašta o svemu i, da ne duljimo, sve vi to već znate). I baš u tom velikom prostoru  nalaze se mjesta na kojima se ljudi susreću, prihvaćaju, njeguju i poštuju svoje razlike. No isto tako, nalaze se i mjesta na kojima su ljudi napadnuti, osuđivani, povrijeđeni baš zbog svoje različitosti. I zbog toga je važno zapamtiti da velika sloboda koju nam Internet pruža sa sobom donosi i veliku odgovornost. Odgovornost da kažemo što mislimo, da budemo to što jesmo, a da pritom ne isključujemo i ne vrijeđamo druge.  I odgovornost da taj prostor mi činimo sigurnim za sebe, ali i za sve druge koji s nama u njemu žive. Zamislite Internet i sve ljude s kojima ga dijeliš kao veliku zajednicu, svojevrsne bliže i dlajnje rođake s kojima si u toj velikoj virtualnoj zajednici. I pokušaj se prema svima njima ponašati kao što bi se ponašao sa članovima svoje vlastite obitelji. S nekima se odlično slažeš a s nekim od njih baš i ne, ali sigurni smo da ih poštuješ dovoljno da ih ne povrijediš samo zbog toga što se s njima ne slažeš.

Svakodnevne situacije stavljaju pred nas izazov kako reagirati, što napraviti i reći, kako komentirati. Nije lako misliti drugačije i ujedno dopustiti drugima da budu to što jesu, drugačiji od nas. A svijet će prepun drugih. A ako smo mi jedinstveni, to znači da ne postoji ista osoba kao što smo mi, da su svi drugi zapravo drugačiji.

Društvene mreže koje koristima naša su svojevrsna zrcala. A profili i „zidovi“ koje na njima izgrasimo, naše su oglasne ploče. Ploče koje je jako teško izbrisati što znači da svjedoče o nama uvijek kada poruku ili fotografiju pošaljemo na put u virtualni svijet. Razlog više da o svakoj natipkanoj riječi i objavljenoj fotografiji i/ili videu dobro razmislimo prije nego ga pošaljemo na put za koji nikada ne možemo znati gdje će i kod koga će završiti jednom kad pristisnemo enter

undefined

Na kraju, evo nekoliko najosnovnijih koraka koje svatko od nas može slijediti na putu ka sigurnom internetu oslobođom govora mržnje:
- komuniciraj pristojno i ljubazno s prijateljima a naročito onima koje ne poznaješ!
- prije objavljivanja komentara ili fotografije/videa, zapitaj se može li ona nekoga uvrijediti ili naštetiti
- ne objavljuj ništa sve dok si ljut – pričekaj i promisli pa tipkaj hladne i smirene glave
- ne odgovaraj na okrutne, zlobne i prijeteće poruke – prijavi ih!
- ako se osjećaš neugodno, povrijeđeno, napadnuto putem interneta, reci to osobi od povjerenja (roditelju, učitelju, prijatelju ili nekog drugom kome vjeruješ)
- blokiraj, makni s liste prijatelja/pratitelja i prijavi primanje objava/poruka/poziva onoga tko ti dosađuje ili objavljuje nešto što ti se ne sviđa ili stvara nelagodu

Ne zaboravi da su uvreda, kleveta i iznošenje osobnih i obiteljskih prilika – kazneno djelo!

Jednostavno je, na internetu poštuj pravila koja vrijede i u svakodnevnom životu. 

                              Neka radije dobri glasovi odjeknu virtualnim svijetom! 
                                                             Počni sa svojim!


 
undefined
Kampanju financijski podupire Minstarstvo socijalne politike i mladih kroz projekt udruga usmjerenih prevenciji nasilja nad i među mladima. Izradu videa u sklopu kampanje financijski je potpomogla Agencija za mobilnost i programe EU putem EURODESK programa Udruge za 2014. godinu. Ova kampanja ostvarena je uz financijsku potporu Europske komisije. Odražava isključivo stajalište autora te se Komisija ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.